13.05.2017.

Alija Izetbegović se temeljno zalagao za slobodu i pravo na razliku

Međunarodni dvodnevni simpozij '”Srednji put u religiji, kulturi i politici: misao ravnoteže i umjerenosti u djelu Alije Izetbegovića'” završen  je danas  u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Sudionici simpozija  koji je u održan u organizaciji Muzeja Alija Izetbegović i Fakulteta islamskih nauka (FIN) u Sarajevu, zaključili su da se Alija Izetbegović prije svega temeljno zalagao za slobodu i pravo na razliku a posebno se suprostavljao svim oblicima naslilnog ekstremizma gdje je posebno  kritikovao upotrebu religijskih motiva islama za nasilje. Alija Izetbegović je prema ocjeni sudionika  uvijek bio zainteresiran za sporazumijevanje istoka i zapada.

Na dvodnevnom simpoziju, učestvovalo je više od dvadeset naučnih djelatnika i profesora iz BiH, Hrvatske, Turske i Makedonije.

U svom djelu "Islam između istoka i zapada" Alija Izetbegović naziva islam "srednjim putem" i "srednjom pozicijom". Taj srednji put, kako se ocjenjuje, nije samo puka sinteza religije i materijalizma, već jedinstven način života, "potpuni, prirodni sklad", "vrlo efikasno jedinstvo ljubavi i sile, uzvišenog i realnog, božanskog i ljudskog".

Hrvatski novinar i publicista Danko Plevnik govorio je o Izetbegovićevoj "Islamskoj deklaraciji" u kontekstu prošlosti i sadašnjosti.

- Imao sam čast upoznati ga u teškim trenucima za BiH. Razgovarali smo o suvremenim načelima života u Evropi i o nacionalnom identitetu. Poklonio sam mu svoju knjigu "Smisao Bosne" i u posveti napisao "Gospodinu Aliji Izetbegoviću, čiji je moralni mir u najtežim povjesnim trenucima za suvremenu Bosnu i Hercegovinu bio konstantan, oko kojeg su ljudi, svih narodnosti, svjetonazora i vjeroispovjesti mogli ujedinjavati svoje nade u opstanak bosanskohercegovačkog samopoštovanja". Uzeo je knjigu, pročitao posvetu i kazao: "Ja to ne zaslužujem". To nije bilo rečeno pred kamerama niti za interese "public relationsa" i zato sam ga poštovao. On se nikada nije dičio mržnjom, nego voljom za slobodom -  rekao je Plevnik.

Dalje je rekao kako se Izetbegović odlučio potajno boriti za pravo postojanja islama kao društvene klime, ali je ipak bio osuđen kao inicijator političkog islamizma.

- On nije poduzimao korake za nasilno uvođenje islamskog teokratskog aranžmana, već se odavao osobnoj društvenotvornoj fantaziji, naglašavajući važnost ponovnog osvajanja duše - poručio je Plevnik, te naglasio kako Izetbegovićev refleksivni interes nije bila Bosna i Hercegovina, niti Jugoslavija, već ummet.

Plevnik je dodao kako Izetbegović u svojim "Sjećanjima" potvrđuje činjenicu da "Islamska deklaracija" nije bila usmjerena prema Jugoslaviji, već prema islamskom svijetu, u želji za osposobljavanjem islamskih masa, da uče nešto o vlastitoj povijesti.

 Profesor Fakulteta islamskih nauka (FIN) i akademik Enes Karić govorio je o vjerskim temeljima religijskog, jezičkog i kulturnog pluralizma u islamu i muslimanskom poštivanju prava na različitost.

- Uzimajući Izetbegovićeve  knjige za svjedoke, a kako vrijeme prolazi, njegove knjige sve pouzdanije svjedoče zato što ljudi, njegovi savremenici odlaze baš kao i njihova vremena. Usudili bismo se reći da se Alija Izetbegović u svojim gimnazijskim, potom univerzitetskim godinama, potrudio na profiliranju građenja svojih stavova kao čovjek, rekao bih istočno-zapadnog ishodišta u vjerovanju, mišljenju, moralnom stavu, životnim odlukama - rekao je Karić.

- Prema uvidu u njegova djela, Alija se najčešće referirao na one strane Kur’ana ili stavke koje možemo kazati da su u svakom vremenu nudile pluralnu perspektivu i ohrabrivale pluralne stavove. Sudimo li prema njegovim pisanim djelima, ali i prema ljudskom i političkom učinku, Alija Izetbegović je bio duboko svjestan da su mu važne univerzalne poruke iz mnogih alineja Kur’ana, kao one da u "u vjeri nema prisile". To je bila njegova najdraža alineja i često ju je navodio - istakao je Karić.

Direktor Muzeja “Alija Izetbegović” Adnan Žiško,  istakao je da Alija Izetbegović spada u red posljednje generacije državnika koja je imala poštovanje na istoku i zapadu, a da o tome govore brojne nagrade i priznanja koja je dobio. Naglasio je da je simpozij s razlogom organiziran upravo u sedmici  kada se slavi Evropa, njene vrijednosti i   pobjeda nad fašizmom. Vrijednosti na kojima počiva Evropa upravo su one vrijednosti kojima je težio i Alija Izetbegović: sloboda, ljudsko dostojanstvo, demokratija, jednakost, vladavina prava i poštivanje ljudskih prava –kazao je Žiško.

U radu simpozija, između ostalih, učestvovali su  Hilmo Neimarlija, Adnan Jahić, fra Ivan Šarčević, Semedin Kadić, Ayse Zisan Furat, Enes Karić, Danko Plevnik, Muhamed Jusić, Dževad Hodžić i Ervin Jahić.