O muzeju

Muzej „Alija Izetbegović“: priča o Aliji - priča o Bosni

U najtežim godinama za ovu zemlju, u periodu od raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije do kasnih devedesetih, pojavljuje se čovjek koji je postao simbol borbe za slobodu i ideju Bosne i Hercegovine kao multietničke i građanske države - Alija Izetbegović.

Posvetivši čitav svoj život pravdi i demokratiji, Alija Izetbegović je u najtežem vremenu postao simbol časne borbe, zastupnik demokratskih težnji svih ugroženih, beskrajne ljubavi prema svojoj Bosni i Hercegovini, domovini svih onih koji je vole, cijene i prihvataju kao svoju državu.

Muzej „Alija izetbegović“, otvoren je tačno četiri godine nakon Predsjednikovog preseljenja na ahiret, 19. oktobra 2007. godine. U staroj utvrdi grada, tačnije u vratničkim kapi kulama Ploča i Širokac, zahvaljujući entuzijastima i poštovaocima lika i djela Alije Izetbegovića, rodio se još jedan spomenik koji uz Šehidsko mezarje „Kovači“ priča stalnu bosansku priču o životu i smrti i borbi dobra protiv zla.

Dvije stare kapi-kule koje su povezane kamenim bedemom dio su gradske utvrde sagrađene 1739 godine nakon upada zloglasnog austrijskog feldmaršala Eugena Savosjkog koji je Sarajevo pretvorio u prah i pepeo, zapalivši preko 2.000 raznih objekata, uništivši preko 120 džamija, poubijavši većinu njihovih imama i mujezina, te iživljavajući se na bespomoćnim ženama i djeci. Te stare kamene kule dobile su novi život, život Alije Izetbegovića. I Alija Izetbegović je imao svoje „Eugene Savojske“, ali, kao i kule, on je odbranio svoj narod i ostao je ponosan kao i one.

Budući da su zahtjevi društva i posjetitelja prema Muzeju rasle od samog otvaranja, Muzej “Alija Izetbegović”, koji je prvobitno bio otvoren kao jedan od depnadansa Muzeja Sarajeva, Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 31.12.2009. godine postaje zasebna javna ustanova ovog kantona. Tim činom se otvaraju veće mogućnosti za uspješan kulturni i društveni rad ove institucije.

 

Proaktivan pristup Muzeja „Alija Izetbegović“

Pored stalne postavke koja svojim sadržajem poziva i privlači posjetitelje i javnost Bosne i Hercegovine, Muzej „Alija Izetbegović“ svojim proaktivnim pristupom ide ka posjetiteljima i tako potiče njihov interes za period najmlađe historije Bosne i Hercegovine opečaćene likom i djelom Alije Izetbegovića.

U skladu sa svojim programom, Muzej „Alija Izetbegović“ organizira radionice za učenike osnovnih škola. Nakon obilaska, te predavanja koje održi stručna osoba Muzeja, učenici u svojim likovnim i literarnim radovima bilježe dojmove i stečeno znanje.

Pored rada s učenicima, Muzej potiče i naučno-istraživačke i diplomske radove studenata, te doktorske disertacije intelektualca i naučnika.

Pružajući im usluge stalne komunikacije sa Muzejom, te stavljajući im svoju biblioteku i razne vidove historijskih izvora na raspolaganje Muzej „Alija Izetbegović“ i na ovaj način daje doprinos istini.

Posebnu pažnju zavrjeđuje mobilna izložba fotografija o životu, liku i djelu Alije Izetbegovića koja je svoj debi ostvarila 2008. godine u Istambulu, a koja je kasnije gostovala u Prištini te u gradovima Bosne i Hercegovine, pružajući tako obrazovnim institucijama mogućnost organiziranja dodatne edukacije i pobuđujući interes javnosti za istinom o prvom Predsjedniku nezavisne Bosne i Hercegovine.

Značaj Muzeja „Alija Izetbegović“

Muzej „Alija Izetbegović“ predstavlja muzej jednom suvremeniku koji je svoj život i svoju borbu posvetio svojoj domovini i boljoj budućnosti naroda koji u njoj žive. Ovaj Muzej je tek nastao, i svoje činjenice ne crpi iz predavne prošlosti. Početak istraživanja i pisanja historije u ovom pravcu tek predstoji. Iz tog razloga njegova uloga je još značajnija. Nastao u modernom vremenu, Muzej „Alija Izetbegović“ na moderan način daje odgovore na pitanja postavljena u prošlosti, ali pruža i temelje za budućnost. Objektivnim pristupom Muzej potiče mlade ljude, intelektualce, istraživače… da stručnim znanjem pristupe pisanju historije. Pisanju historije, koja sudeći po životu Alije Izetbegovića, jedini pozitivan trag može ostaviti ako se piše istinom.

Muzej „Alija Izetbegović“ smješten je u kapi-kulama Ploča i Širokac. Simbolika je jasna. Bedem i kule od svog nastanka simbol su odbrane i slobode, a Šehidsko mezarje nas iz dana u dan podsjeća na cijenu koja je za to morala biti plaćena. I jedna i druga priča usko je vezana za Aliju Izetbegovića. Njegova priča je životom popunila stoljećima prazne i stare kamene kule, te tako ukazala na kontinuitet Bosne. Muzej „Alija Izetbegović“ služi kao podsjetnik, ali i kao poruka budućim generacijama. Poruka da se za sve što vrijedi treba boriti, ali i to da sve što vrijedi nije samo vlastita stvar, nego budućnost svih generacija. Poruka da sve što vrijedi na kraju ipak opstaje i nadživljava barbarstvo i divljaštvo. Poruka da sve što vrijedi mora biti pravedno, pa čak i po cijenu vlastite slobode i života. Poruka da će Bosne uvijek biti.

 

Nastanak Muzeja „Alija Izetbegović“ omogućile su sljedeće institucije i osobe:
(informacije iz perioda organiziranja i rada na Muzeju)

Projekat obnove objekta:
Projektni tim Kantonalnog Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa:
mr. Nermina Mujezinović,dipl. ing. arh.
prof.dr. Zlatko Langof, dipl.ing. građ.
Senad Hadžibegović, dipl.ing.el.
Selim Čaušević, m.t.

Projekat enterijera:
mr.Nihad Babović, dipl.ing.arh.

Autor izložbene postavke
Muzej Sarajeva:
Amra Madžarević, viši kustos
Nedžad Čmajčanin, dizajn

Saradnici na Izložbi:
general Fikret Muslimović
general Nedžad Ajnadžić

Lektor:
prof. dr. Džemaludin Latić

Prijevod panoa na engleski
Senada Kreso, književni i konferencijski prevodilac
Saba Risaluddin,

Savjet Muzeja
Denis Zvizdić, predsjedavajući skupštine Kantona Sarajevo – predsjednik Savjeta
Samir Silajdžić. premijer Vlade Kantona Sarajevo – zamjenik predsjednika
Emir Hadžihafizbegović, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo – član
Bakir Izetbegović, član porodice – član
Mustafa Resić, načelnik Općine Stari Grad – član
prof.dr. Džemaludin Latić – član
Amor Mašović, direktor Komisije za nestale osobe – član
Smail Čekić, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti – član
Mevlida Serdarević, direktor Muzeja Sarajeva – član
Amra Madžarević, Muzej Sarajeva – član
Adnan Muftarević, Muzej Sarajeva – član
Ibrahim Hadžibajrić, direktor Fonda memorijala - član

Izvođači radova
«Klesar» d.o.o. Hadžići
«Ramaglas» d.o.o. Sarajevo
Čip sistemi d.o.o. Sarajevo
«Stil» d.o.o. Sarajevo

INVESTITOR:  Fond Memorijala Kovači