Sedam dana nakon preuzimanja funkcije specijalnog izaslanika UN-a on dolazi u BiH. Već u prvim izvještajima UN-u on navodi brojna kršenja ljudskih prava te etničko čišćenje u ratom zahvaćenoj BiH. Svjetsku javnost upozorava na postojanje koncentracionih logora i predlaže uvođenje “sigurnih, zaštićenih zona” za Srebrenicu, Žepu, Sarajevo, Goražde i druge gradove u BiH. Jedan je od prvih predlagača Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju koji je kasnije osnovan. Nakon pada Srebrenice i Žepe podnosi ostavku na svoju funkciju zbog barbarskih epiloga u tim zaštićenim zonama, kao i nedostatka učinkovite reakcije međunarodne zajednice.

“Suočavamo se sa borbom jedne države, članice UN-a, za preživljavanje i multietnički karakter. Stvarnost ljudskih prava je ilustrirana kroz tragediju ljudi iz Žepe i Srebrenice. Ja nisam uvjeren da će se prekretnica, kojoj smo se nadali, desiti i ne mogu nastaviti učešće u pretvaranju da se štite ljudska prava”, napisao je Mazowiecki 27. jula 1995. godine.

Imenovan je za počasnog građanina grada Sarajeva 2002. godine. Univerzitet u Tuzli dodjeljuje mu zvanje Počasnog doktora nauka 2007. godine.

“U znak protesta zbog kukavičkog ponašanja međunarodne zajednice u slučaju Srebrenice i Žepe, Tadeusz Mazowiecki je 27. jula 1995. podnio ostavku na svoju funkciju specijalnog izaslanika UN-a za ljudska prava. ‘Pojedinac ne može vjerodostojno govoriti o ljudskim pravima dok međunarodna zajednica i njeni lideri nemaju hrabrosti i odlučnosti da ta prava štite’, napisao je ovaj čestiti čovjek u svojoj ostavci. U decembru 1999. objavljen je izvještaj generalnog sekretara UN-a Kofija Annana o srebreničkoj tragediji. Izvještaj je bio pokajnički. Međunarodni faktori su priznali odgovornost za nesreću. Ipak, imena najodgovornijih zvaničnika tek se stidljivo naslućuju, iako je krivica generala Janviera i Akashija van sumnje. Nisam siguran da ćemo ikada znati sve okolnosti tragedije. Možda kroz tridesetak godina, kada se otvore sve arhive.”

Alija Izetbegović

Photo Credit: N1 BiH